Problemi sa umnjacima su česta pojava u stomatologiji. Procjenjuje se da se sa njima susrelo više od 90 odsto odraslih ljudi.

Treći kutnjaci ili treći molari, kako se nazivaju, predstavljaju osme zube u nizu koji niču poslednji. Obično se to dešava u trećoj deceniji života. Mada nije redak slučaj da rast započne između 15. i 17. godine. Zbog toga se nazivaju i “zubima mudrosti”, jer se javljaju u zrelom dobu, kada je čovjek “uman” i “mudar”. Ovo uvjerenje postoji od davnina. Čak su grčki filozofi vjerovali da bol koji se javlja prilikom njihovog rasta podstiče ljude na mudra razmišljanja.

Osmice, zapravo, predstavljaju, tekovinu evolucije, tj. dokaz da je vilica praistorijskog čoveka bila znatno veća u odnosu na naše vilice. Prvobitno su služili za mljevenje i žvakanje tvrde hrane. Sa promjenom načina ishrane izgubili su ovu funkciju, ali i dalje imaju važnu ulogu u razvoju vilice jer spriječavaju gubitak kosti na krajevima.

Bol prilikom nicanja

Rast umnjaka kod većine ljudi praćen je bolom. U pojedinim situacijama javlja se i upala desni koja je posledica probijanja gingive kako bi zub izbio na površinu. Nerijetko se događa da se prilikom nicanja stvore džepovi. S obzirom da su oni pogodno tlo za prekomjerno razmnožavanje bakterija moraju se na vrijeme sanirati. Ukoliko umnjak raste pravilno, bez negativnog uticaja na okolne zube, vrši se lasersko uklanjanje desni.

Problemi sa umnjacima koji nisu iznikli

Nedostatak prostora u vilici za rezultat ima nemogućnost nicanja ili delimičnog nicanja. Kako se umnjaci poslednji javljaju u nizu upravo su oni i najčešći impaktirani zubi.

U zavisnosti od položaja neiznikli umnjaci ne moraju uvijek da dovodu do problema. Međutim, statistika pokazuje da će svaki 6. neiznikli umnjak u jednom trenutku izazvati ozbiljne tegobe. Osim karijesa i stvaranja parodontalnog džepa oko susjednog zuba česte su i ortodontske anomalije usled konstantnog pritiska na ostale zube.